četvrtak, 15.09.2011.
HUB: Aktivnost i profitabilnost banaka rastu, ali unutar kriznih gabarita
Hrvatski bankovni sustav i dalje ima jedan od najviših omjera kapitalne adekvatnosti u Europi te se može smatrati iznimno sigurnim, navode analitičari Hrvatske udruge banaka (HUB) u novom izdanju publikacije HUB Analize.
Kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka kreće se oko 18 posto, što znači da hrvatske banke imaju dovoljno kapitala da podnesu i jaču krizu od aktualne. Kod banaka su se pojavile i prve naznake rasta aktivnosti i profitabilnosti, ali one još uvijek ne izlaze izvan kriznih ''gabarita'', navode iz HUB-a. Kada je riječ o poslovima sa stanovništvom, rastu depoziti, ali krediti su anemični. Kod poslova s poduzećima, depoziti pak padaju, ali rastu krediti. Dobit je u prvoj polovici ove godine nakon dužeg vremena zabilježila značajniji rast (+14,4 posto), što se ponajprije dogodilo zbog bržeg pada pasivnih nego aktivnih kamatnih stopa.
Međutim, donekle iznenađuje i dalje prisutan rast troškova rezervacija za gubitke, napominju iz HUB-a. U smanjenju toga iznosa leže najveće rezerve za daljnji rast dobiti odnosno jačanje natjecanja među bankama, što bi uz uvjet bržeg izlaska iz krize moglo dovesti do daljnjeg smanjenja kamatnih stopa. Međutim, neizvjesno je kada će se taj učinak početi jače osjećati jer oporavak u realnom sektoru zaostaje za očekivanjima, navodi se među ostalim u publikaciji.
Objavljeno u 15:31 • Komentari (0) • Isprintaj • #
Cijena nafte u Londonu oko 113 dolara
Cijene nafte porasle su danas na svjetskim tržištima, poduprte europskim dionicama, no njihov rast je bio ograničen budući da tržište očekuje niz podataka iz SAD-a vezanih uz napredak gospodarskog oporavka.
Cijena barela sirove nafte u Londonu za isporuke u listopadu porasla je za 65 centi na 113,05 dolara. Za isporuke u studenome bila je u plusu 57 centi i iznosila 110,22 dolara. Na američkom tržištu barel sirove nafte poskupio je 50 centi i iznosio 88,41 dolara. Tržište nafte dobiva potporu od europskih dionica, koje su danas ojačale temeljem znakova da europski političari poduzimaju korake u suzbijanju dužničke krize.
Analitičari upozoravaju da će rast cijena sirove nafte biti prilično ograničen sve dok ne jenja utjecaj dužničke krize u eurozoni. "Sama nafta u stvari nema nikakav utjecaj", kaže Michael Hewson, analitičar iz tvrtke CMC Markets. "Cijena nafte u osnovi odražava kretanja na tržištima kapitala, ali se nalazi blizu gornje granice nedavnog raspona tako da će trebati nešto izvanredno da ju gurne iznad te razine“. "Čak ni slabiji dolar nije tako značajan faktor podrške", rekao je Eugen , analitičar iz frankfurtskog Commerzbanka.
"Tržište će u nekom trenutku morati doći do zaključka da su izgledi rasta koji su uračunati u cijene u Londonu nerealni i da sastanak američke središnje banke Fed koji će se održati sljedećeg tjedna vjerojatno rezultirati novom rundom kvantitativnog ublažavanja u obliku izravnih kupovina obveznica“. Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick izjavio je jučer da se svjetsko gospodarstvo ponovo našlo u opasnoj zoni i da Europa, Japan i SAD trebaju donijeti teške odluke kako ne bi povukle za sobom cijeli svijet.
Trgovci naftom očekuju tijekom dana objavu niza podataka iz SAD-a, uključujući podatke o potrošačkim cijenama u kolovozu, te tjedne podatke o nezaposlenosti. Gotovo su zanemarli tjedno izvješće o zalihama koje je u srijedu objavio Američki institut za naftu (API) a pokazalo je najveći tjedni pad zaliha sirove nafte u ovoj godini, za 6,7 milijuna barela. Time su kliznule na najnižu razinu od veljače.
Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u međuvremenu da je cijena barela referentne košarice njezine nafte jučer iznosila 107,91 dolara, što znači da je bila 51 cent niža u odnosu na dan ranije.
Objavljeno u 15:31 • Komentari (0) • Isprintaj • #
Njemački izvoz skočio 14,7 posto u prvom polugodištu
Njemački izvoz poskočio je u prvoj polovici godine za 14,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestio je danas državni ured za statistiku Destatis.
U razdoblju od siječnja do kraja lipnja Njemačka je izvezla roba i usluga u vrijednosti 525,6 milijardi eura, u odnosu na 458,3 milijarde u istom razdoblju lani. Prilagođeno za inflaciju, izvoz je porastao za 10,1 posto, pokazuju podaci Destatisa. Posebno je snažno poskočio izvoz u Tursku i Rusiju, za 45,0 odnosno 38,7 posto, a među članicama Europske unije izdvajala se baltička regija, uz skok izvoza u Estoniju za 39,5 posto, te za 31,5 posto u Litvu, i 31,0 posto u Latviju.
Uvoz je u promatranom razdoblju uvećan za 16,4 posto, na 446,5 milijardi eura. Prilagođeno za inflaciju, porastao je za 7,3 posto. U drugom kvartalu izvoz je na godišnjoj razini uvećan za 10,8 posto i iznosio je 264,7 milijardi eura, izvijestio je statistički ured. Uvoz je porastao za 12,2 posto na 226,4 milijardi eura.
Objavljeno u 15:30 • Komentari (0) • Isprintaj • #
